Split

Bilo je to 295. godine kada je rimski imperator Gaius Valerius Aurelius Diocletianus počeo graditi palaču u uvali brnistre na dalmatinskoj obali, u zemlji gdje se rodio. Poslije abdikacije 305. godine, umirovljeni vladar napustio je Nikomediju i smjestio se u palaču u želji da tu provede ostatak svoga života. Palača trapeznog oblika zauzima površinu od 28.900 kvadratnih metara.

Poslije Dioklecijanove smrti palača je ostala pod carskom vlašću, a pretvorba palače u grad počela je u sedmom stoljeću kada su se stanovnici obližnje Salone pod naletom Avara i Slavena sklonili u nju. U desetom i jedanaestom stoljeću Split je bio pod vlašću hrvatskih kraljeva. Početkom dvanaestog stoljeća, kao i ostali Dalmatinskim gradovima, njime su vladali hrvatsko-mađarski kraljevi, a od početka petnaestog do polovine osamnaestog stoljeća zamijenila ih je venecijanska administracija.

U osamnaestom stoljeću, poslije kratkotrajne francuske vladavine, Split pada pod Austro-Ugarsku Monarhiju. Poslije I. svjetskog rata uloga Splita kao kulturnog, administrativnog i ekonomskog centra postaje sve značajnija, što se odrazilo na povećanju broja stanovnika. Drugi svjetski rat donio je patnje i bombardiranja. Period mira koji je uslijedio utjecao je na vrlo dinamičan razvoj grada.

Domovinski rat nije nanio izravne štete gradu, ali je prihvaćajući izbjeglice, grad ekonomski stagnirao. Otvarajući vrata turistima kroz svoju tisućljetnu kulturu, danas Split otvara vrata Hrvatske.

Split je grad koji živi usporenim ritmom, na koji ćete se brzo priviknuti. Taj osjećaj da je ovdje svaki dan praznik, trgovi, restorani i kafići prepuni ljudi i nezaobilazna šetnica "riva", kojom ljeti gospodari blagi osvježavajući vjetar maestral, a zimi kao zimski kaput mediteransko sunce i palača štite od hladnoće, sve to se može izraziti u jednoj riječi - osjećaš. To je onaj "dejavu" koji se može doživjeti samo u gradovima u kojima se stoljeća sukobljavaju nudeći u detaljima prepoznatljivost. Grad Split se nalazi u središnjem dijelu istočne obale Jadranskoga mora, između rijeka Žrnovnice na istoku i Jadra na zapadu.

Split nudi hlad marjanske šume na zapadnom dijelu poluotoka, 15 kilometara šetnica uz more i dalmatinsku pjesmu na kamenim ulicama staroga grada. Poznat je po svojim klimatskim pogodnostima, jer se nalazi na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana s izuzetno velikim brojem od 2700 sunčanih sati godišnje.


Zadar

Stoljećima glavni grad Dalmacije, a danas centar regije, grad je s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja koja je i danas vidljiva na svakom koraku:
Rimski forum iz 1.st, Crkva sv. Donata iz 9.st-najpoznatija srednjevjekovna bazilika, zaštitni znak grada, obnovljene romaničke crkve sv. Krševana iz 12.st i zvonik sv. Marije iz 1105.g. , katedrala sv. Anastazije iz 13 st., Narodni trg s Gradskom ložom i stražom iz 16.st te moćni bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima iz 16.st., zatim Trg 3 bunara i Trg 5 bunara te mnogobrojne palače, vile i ostala spomenička baština.

Na 3000 dugoj povijesnoj tradiciji zadarska regija se danas razvila na površinu od 14% teritorija Republike Hrvatske, na oko 12% teritorijalnog mora s površinom otoka cca 580 km s ukupnim brojem otoka koliko je i dana u godini Uz čak 1200 km najrezvediniju obalu na Mediteranu nižu se četiri reda otoka od najvećih: Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman, do manjih: Silba, Molat, Olib, Premuda, Iž, Vrgada, Sestrunj,.

Svoju atraktivnost može zahvaliti i prirodnom položaju u samom središtu Jadranske obale okružena s 4 Nacionalna parka: Plitvička jezera, planinski park Paklenica, jedinstveni slapovi rijeke Krke te niz prekrasnih otoka pod nazivom Kornati. Ništa manje privlačni nisu ni parkovi prirode: Telašćica, kanjon kraške rijeke Zrmanje, te najveće prirodno jezero u Hrvatskoj- Vransko jezero u blizini Biograda. Dolazak do centra zadarske rivijere podjednako je moguć sa svih pravaca i sa svim prometnim sredstvima.

Grad Zadar nije poznat samo po kulturno-povijesnim spomenicima već i po uvijek bogatoj zelenoj tržnici i ribarnici na poluotoku (stari dio grada). Iz bogatog zaleđa "Ravnih kotara", plodnih površina oko Vranskog jezera te otoka Ugljana i Pašmana svakodnevno se opskrbljuje zadarska tržnica sa svježim povrćem i voćem. Po bogatstvu ponude to je jedna od najvećih tržnica u Hrvatskoj. Na tržnicu se dolazi ne samo zbog kupovine neophodnih namirnica već i zbog uživanja u vrevi, bogatstvu boja i cjenkanju s lokalnim prodavačicama.

U neposrednoj blizini "zelene tržnice" se nalazi ribarnica s izrazito bogatom ponudom ribe, mekušaca i školjaka a ima i slanih srdela "na komade". Ribarnica se nalazi blizu zadarske rive gdje se svako jutro tiskaju ribarski brodovi svih veličina sa svježim ulovom. Ribarska tradicija na ovim prostorima je duga (1995 smo proslavili 1000 godina od prvog pisanog spomena o ribarstvu u Hrvata , Sali/Dugi otok),a na otoku Ugljanu se nalazi najpoznatije ribarsko mjesto na Jadranu Kali.

Kao i na tržnici i ovdje se treba cjenkati s prodavačima, a ako tog dana i nemate ribu na jelovniku, uživat ćete u mirisima mora i prepirkama ribara na lokalnim dijalektima.


Palača Grisogono

Nalazi se na uglu ulice don Ive Prodana i Ilije Smiljanića . Izvorno je bila sastavljena od dviju romaničkih kuća spojenih jednokatnim krilom, dok je u drugoj polovici 15.st dogradjen drugi kat s gotičko renesansnim prizorima. Dvorište s trijemom je završeno u 16.st ali s ugradjenim gotičkim elementima. Danas se ovdje nalazi sjedište zadarskog povjerenstava Državne uprave za zaštitu spomenika kulture.


Crkva sv. Donat

Monumentalna građevine u stilu predromanike koju je dao sagraditi biskup Donat u 9. st., aod 15.st. nosi njegovo ime. Za gradnju crkve su korišteni brojni komadi ruševina rimskih građevina pa se tako u temeljima nalaze dijelovi stupova, vijenaca i arhitrava rimskog hrama. Crkvu spominje i opisuje u 10.st. bizantski car Konstantin Porfirogenet. Crkva je dugo izvan sakralne funkcije. Ima izvanredne akustičke karakteristike pa se u njoj već 30 godina održavaju glazbene priredbe poznatog medjunarodnog festivala srednjovjekovne i renesansne glazbe 'Glazbene večeri u Sv. Donatu'.


Kapetanova kula

Nalazi se u blizini kapetanove rezidencije a predstavlja rijedak primjer srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva. U mletačko doba gradom su zajednički upravljali gradski knez i gradski kapetan. Zadra je bio jedini dalmatinski grad koji je imao dvije osobe za ove funkcije. Za potrebe smještaja svojih upravitelja Mlecani su se pobrinuli sagradivši im palače dio kojih je sačuvan i danas obnovljen u obliku peterokutne kule.


Šibenik

Grad Šibenik od najranijeg svog postanka časti Sv. Mihovila, pa je i najstariji sakralni objekt sagrađen u jezgri grada, u tvrđavi, upravo bio posvećen nebeskom zaštitniku Vjerujući u pomoć, snagu i zaštitu svetog arhanđela Šibenčani su njegov lik, koji simbolizira pobjedu i neustrašivost, upotrijebili u svoj grb i pečat. Time su oni upozoravali na borbenost i moć gradske općine, koja će se po primjeru svog zaštitnika boriti za očuvanje svojih prava i uvijek pobjeđivati.

I na području cijele Šibenske biskupije slavio se i štovao kroz stoljeća Sv. Mihovil. Njemu u čast podigle su se crkve u Murteru, Raslini, Kijevu, Mitlu, Vršinama kod Dubrave, Pokrovniku, Oklaju i Lišanima. Sv. Mihovil najpopularniji je nebeski arhanđel. Njegovo ime na hebrejskom znači " Tko je kao Bog ". U Zapadnoj crkvi štuje se od 6. stoljeća, od vremena njegovog prikazanja na Monte Garganu u Apuliji. Blagdan mu se slavi 8. svibnja i 29. rujna, a Šibenik ga svetkuje 29. rujna, kada se slavi i Dan grada.